+385 (21) 260 640 izodal@izodal.hr
Mnogi miješaju pojam “Pasivne kuće” s “Niskoenergetskom kućom” a razlika je u tome što je kod niskoenergetske kuće postignut standard za gradnju.

Mnogi miješaju pojam “Pasivne kuće” s “Niskoenergetskom kućom” a razlika je u tome što je kod niskoenergetske kuće postignut standard za gradnju.

NISKOENERGETSKA KUĆA

Niskoenergetska kuća je kuća koja troši najviše 30 kWh/m2 god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i trolitarske kuće. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da takva kuća na grijanje troši otprilike 3lit/m2 god.lož.ulja, 3 m3 /m2 god prirodnog plina ili 6 kg/m2 god drvenih peleta.

Smanjenje toplinskih gubitaka niskoenergetske kuće ostvaruje se na sljedeće načine :

  • Orijentacija kuće na jug
  • Odvajanje toplinskih zona kuće (dnevna soba na jugu, ostave na sjeveru)
  • Kompaktna gradnja
  • Vrlo dobra toplinska izolacija cijelog oplošja kuće
  • Prozori sa 3-slojnim staklom
  • Niskotemperaturni sustav grijanja
  • Kontrolirana ventilacija prostorija

Kako bi povećali dobitke energije preporuča se:

  • aktivno korištenje sunčeve energije pomoću sunčevih toplovodnih kolektora i fotonaponskih ploča
  • pasivno korištenje sunčeve energije preko velikih staklenih ploha okrenutih na jug

 

PASIVNA KUĆA

Pojam „pasivna kuća“ označava vrhunski toplinski izoliran građevinski objekt u kojem nema potrebe za postojanjem ikakvih aktivnih sistema grijanja  (grijaćih tijela).

Pasivna  konstrukcija nije dodatak arhitektonskom projektu već konstrukcijski proces koji je povezan sa arhitektonskim.

Prva pasivna kuća sagrađena je u Njemačkoj 1991 godine.  Od tada se pojam “Pasivna kuća” upotrebljava za svaku kuću u kojoj se po metru kvadratnom stambene površine ne utroši više od 1,5 litra loživog ulja ili 1,5 m³ plina. Ovo su senzacionalne vrijednosti i danas, a onaj tko posjeduje takvu kuću, uistinu štedi na grijanju.

Koncept kuće, položaj, izolacije i proračuni moraju zadovoljavati visokim standardima i čime se  dobiva i gotovo hermetički zatvoren prostor unutar kuće jer bi u protivnom toplina izašla kroz fuge, spojeve i razne otvore.

Nužni  uvjeti  koji moraju biti ispunjeni kako bi objekt bio svrstan u „pasivne kuće“ su:

  • perfektna toplinska  izolacija podova, zidova i krovnih površina objekta
  • nepostojanje tzv. „toplih mostova“;
  • kompaktan, dobro „zabrtvljen“, tj. zatvoren objekt
  • komforno provjetravanje.

Ovaj standard proizlazi iz ekonomskog razmišljanja da  je postojanje ijednog grijaćeg tijela suvišno, jer istovremeno postojeći sistem za dovod svježeg zraka „unosi“ neophodnu toplinu.

Pritom minimalni gubici topline , nastali kroz provjetravanje, bivaju gotovo potpuno kompenzirani putem „besplatnih tj. pasivnih energetskih doprinosa“.

U „pasivne energetske doprinose“ spadaju:

  • korištenje sunčeve energije  (kroz prozore i ostale transparentne površine na objektu);
  • toplina prouzrokovana postojanjem električnog osvjetljenja i radom električnih uređaja;
  • tjelesna toplina  ljudi koji borave u objektu

U pasivnim kućama je omogućena kontrolirana ventilacija prostorija izmjenom vanjskog i unutarnjeg zraka. Vanjske konstrukcije osiguravaju  potpuno brtvljenje  tako da zajedno formiraju  vjetronepropusni plašt. Spojevi svih konstruktivnih elemenata i instalacijskih vodova moraju biti brižljivo izvedeni kako bi se ostvario potreban nivo vjetronepropusnosti. Time  se  izbjegava pojava propuha i gubitak energije ali se i zbog smanjenog  unosa vlage u konstrukcije   smanjuje mogućnost nastanka oštećenja na konstruktivnim elementima zgrade.

Za razliku od običnih građevnih konstrukcija, pasivna kuća ne može se  oblikovati pregradnjom i prilagodbom klasične kuće. Uz  odvajanje toplinskih zona kuće (pametan raspored prostorija), gdje su one najtoplije izložene najvećoj Sunčevoj svjetlosti , kuća ima i poseban sustav prozračivanja. Za opskrbu svježim zrakom brine se sustav kontrolirane ventilacije koji putem izmjene topline, gdje izlazni i potrošeni zrak iz unutrašnjosti na višoj temperaturi može prenijeti i do 80% svoje topline na ulazni zrak. Drugim riječima, ako  zrak u prostoriji  iznosi 20 stupnjeva Celzijevih, a temperatura u vanjskom okolišu iznosi nula stupnjeva, temperatura ulaznog zraka se može podignuti i na 16 stupnjeva Celzijevih. Proces je u ljetnim mjesecima obrnut, tako da izlazni zrak preuzima toplinu ulaznog zraka, održavajući ugodnu temperaturu u prostorijama bez potrebe za klima-uređajem.

Objekti niskoenergetske potrošnje (pa tako i „pasivna kuća“, kao „najekstremniji predstavnik“ takvih objekata) nisu danas više nikakva novina u zemljama zapadne atmosfere. Sve veće cijene energenata na svjetskom tržištu, određene prije svega konstantnim porastom cijena nafte, doprinose tome da  građevinski sektor  sve užurbanije kreće u smjeru traženja koncepta građenja objekata koji štede energiju.

Želite li smanjiti račune za potrošenu energiju? Ugradite nove prozore IZODAL

Želite li smanjiti račune za potrošenu energiju? Ugradite nove prozore IZODAL

  1. ENERGETSKA EFIKASNOST

Što je energetska efikasnost, EE ?

 

ENERGETSKA EFIKASNOST je mjera koja pokazuje koliko primijenjene  tehnologije ili poduzete mjere doprinose smanjenju potrošnje energije i/ili goriva za neku aktivnost, kao što su potrošnja energije u stanu ili proizvodnja nekog proizvoda.

Jednostavnije rečeno energetska efikasnost znači upotrijebiti manju količinu energije ili energenta za obavljanje istog posla, odnosno funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, proizvodnja raznih proizvoda…).

Energetska efikasnost u zgradarstvu utječe na smanjenje potrošnje svih oblika energije, ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, uz duži životni vijek zgrade, te pridonosi zaštiti okoliša i smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš.

Najveća korist pojedinca primjenom energetski efikasne gradnje je u smanjenju mjesečnih računa za grijanje, hlađenje i električnu energiju.

Za očekivati je da će zgradama sa visokom  potrošnjom energije pasti vrijednost i obrnuto.

Novac uložen u zamjenu starih prozora novim i nije tako skupa investicija budući da se uloženi novac vrati tijekom nekoliko godina  plaćanjem nižih računa za potrošenu energiju.

Najveći gubici  energije na stambenim  objektima ostvaruju se na području staklenih površina.

Bitne činjenice :
-gubici topline kroz prozore i vanjske zidove čine preko 70 % ukupnih toplinskih gubitaka zgrade
-novi  prozori sa odgovarajućim izo staklom imaju 2-3 puta manje toplinske gubitke od starih prozora
-energijom koja se potroši za zagrijavanje 1 prosječne kuće (sagrađene pred 10-ak ili više godina) možemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuće ili 8-10 pasivnih kuća
-staklo zauzima najveću površinu otvora oko 70% te zbog toga ima veliku ulogu u ostvarenju toplinske zaštite cijelog prozora. To znači da se tu stvaraju najveći energetski gubici.

Ostvarenje toplinske zaštite stakla opisuje se koeficijentom prolaza topline Ug. Što je ta vrijednost manja, to su izolacijska svojstva stakla bolja.

 Koristi od zamjene starih prozora novim energetski efikasnim prozorima

  • smanjuju se energetski gubici, a  uloženi novac se vrati tijekom nekoliko plaćanjem nižih računa za potrošenu energiju (grijanje  i hlađenje)
  • povećava se udobnost stanovanja (nema propuha, vlage , buke )
  • smanjuje se prolaz štetnih sunčevih UV zračenja kroz stakla
  • svaki pojedinac pridonosi očuvanju Zemlje- smanjuje se ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu

duži vijek trajanja objekta

Translate »